Digitalizirana nastavna sredstva u funkciji interaktivnih nastavnih metoda

Tijekom svoga rada, nastavnici se susreću s raznim nastavnim metodama; kako s onim klasičnim, tako i s onim alternativnim. Veliku ulogu u današnjem načinu života ima tehnologija, koja se sve više počinje koristiti i u školama kao sredstvo poučavanja.

Multimedijske tehnologije omogućavaju nov pristup nastavnim sadržajima. Zahvaljujući velikom porastu primjene u obrazovanju, današnji učenici mogu birati brzo i učinkovito učenje. Tehnologija nastavnicima i učenicima pruža niz novih alata koji imaju potencijal da učenje učine znatno raznovrsnijim i boljim, pogotovo zato što su većini učenika prve asocijacije na školu opširno gradivo i debele knjige. Koristeći video, zvuk, slike, power point prezentacije i slične interaktivne sadržaje, omogućujemo učenicima da na lakši i njima zabavniji način usvoje nastavno gradivo. U svemu tome veliku ulogu ima i kreativnost učitelja, i osnovno informatičko znanje kako bi na najbolji način iskoristio sve mogućnosti tehnologije.

Sve je više projekata koji žele osvijestiti nastavnike i širu javnost da je tehnologija korisna. Tehnologijom se svijet može učiniti jednostavnijim i boljim. Istraživanja koja se tiču tehnologije imaju potencijal bitno promijeniti pogled na tehnologiju u nastavi. 

U ovom članku koji govori o digitaliziranom obliku nastave, izvršilo se i istraživanje u 5 osnovnih škola diljem Hrvatske. Slikoviti prikazi pomoću računala koristili su se na satu fizike te su rezultati istraživanja pokazali da su učenici u većoj mjeri zapamtili gradivo nego prilikom klasičnog frontalnog poučavanja i učenja iz udžbenika.

No, kao budući istraživački problem može se identificirati ispitivanje utjecaja najnovijih pojava u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji na nastavu. Primjerice, utjecaj korištenja digitalnih umjesto klasičnih udžbenika? Smatrate li da se nastavnici u svom radu trebaju prikloniti alternativnim metodama poučavanja, ili klasičnim?

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=258030

Suočavanje učenika s akademskim i interpersonalnim stresnim situacijama: provjera međusituacijske stabilnosti strategija suočavanja

 Živimo u svijetu u kojem se svakodnevno susrećemo sa stresnim situacijama. Stresne situacije u našim životima prisutne su još od malih nogu, a stres je nažalost ukorijenio u ljudske živote. Osnovnoškolska djeca vrlo dobro znaju kako je to biti pod stresom, bilo u školi ili u svakodnevnom životu.

Ovaj rad bavi se jednim istraživanjem u kojem je glavi cilj bio saznati načine suočavanja učenika sa dvjema stresnim situacijama, dobivanjem loše ocjene te suočavanje sa interpersonalnim sukobom. Istraživanje je provedeno u gradskim osnovnim školama među učenicima od 5. do 8. razreda. Stresne situacije vezane uz školski uspjeh i interpersonalne odnose dominantne su u školskom kontekstu i najučestaliji su uobičajeni izvori stresa učenika. Mogli bi ih se svesti i pod kategoriju svakodnevnih uznemiravajućih događaja.

Pretpostavlja se da je dobivanje negativne ocjene vrlo intenzivan i često najveći problem u školskom životu svakog učenika. Učenici su u ovom istraživanju naveli mnoge načine na koje se oni nose s dobivanjem loše ocjene. Najčešći razlozi su udaljavanje od problema na način da zaborave da su dobili lošu ocjenu, ili da prespavaju pa opet zaborave na problem, učestalo se bave nekim drugim aktivnostima kako bi zaboravili, neki razgovaraju sa prijateljima ili braćom i sestrama, drugi traže utjehu u vjeri, ima i onih kojima su svi drugi krivi za probleme pa često i psuju. Međutim ima i onih učenika koji se fokusiraju na problem i ustraju u njegovu rješavanju, daju si više truda kako bi popravili tu lošu ocjenu. Kod suočavanja s interpersonalnim sukobom, gdje se ponajprije misli na svađe, učenici se koriste sličnim strategijama kao i kod suočavanja s lošom ocjenom. Neki pokušavaju ne misliti na svađu, dok je drugi pokušavaju riješiti i izgladiti sukob, a oni treći traže pomoć kod svojih najbližih. Istraživanje je pokazalo da se učenici najviše povjeravaju svojoj braći i sestrama ukoliko imaju nekih problema. To je i potpuno razumljivo jer u našoj je ljudskoj prirodi da svoje jadi izjadamo nekome u koga imamo povjerenja.

Školsko iskustvo nas je naučilo da nam naš akademski uspjeh mora biti na prvom mjestu stoga je vjerojatnije da će učenicima veći problem predstavljati dobivanje negativne ocjene nego neka usputna svađa s bliskim prijateljem. No, obje su situacije podjednako stresne za učenika, jer možda je upravo konflikt s prijateljem razlog dobivanju te lošije ocjene. Smatram da se prevelika pažnja u današnje vrijeme pridaje akademskom uspjehu i zanemaruju se problemi s kojima se djeca suočavaju, a isti vrlo vjerojatno mogu biti uzrok njihovog lošijeg uspjeha u pojedinim predmetima. Savjetujem roditeljima da ponekad upitaju djecu kako se osjećaju, a ne samo zašto su dobili onu ružnu ocjenu i tjerati ih da uče bez da uživaju u životu. 

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=18189