Danas je vrlo važna tema u procesu obrazovanja i općenito u školskom sustavu samoregulacija učenja kod učenika stoga je vrlo važno da bude poučavana na svim nastavnim studijima i da se osvijesti druge o značenju ove teme.
Istraživanje je bilo usmjereno na razlike u samoregulaciji učenja (planovi i organiziranost učenja te efikasnost) s obzirom na spol i dob. Također, pokušalo se saznati koliko su školske ocjene i zadovoljstvo školom povezani s učenjem. Važno je naglasiti da se na temelju navedenih komponenti pokušalo objektivno odrediti školski uspjeh. Istraživanje je provedeno na 178 ispitanika (učenici 5. i 8. razreda osnovne škole). Nakon provedenog istraživanja, rezultati su ukazali na značajnu razliku između varijable samoregulacije i varijable dobi.
Cilj istraživanja :
Ispitati razlike u nekim komponentama samoregulacije učenja, poput strategija učenja, samoefikasnosti, samopoštovanju po dobi i rodu učenika u objektivnom školskom uspjehu, zadovoljstva školom te ispitati koliko navedene komponente samoregulacije učenja mogu predvidjeti objektivni školski uspjeh i zadovoljstvo učenika školom. Navedeno istraživanje nastoji prikazati promjene u samoregulaciji učenja kod učenika koji prelaze iz razvojnog perioda srednjeg djetinjstva u razvojni period adolesecnecije.
Instrumenti ispitivanja :
Od mjernih instrumenata korišteni je Niemivirtin upitnik samoregulacije učenja koji ispituje korištenje strategija učenja, a sastoji se od 14 tvrdnji s kojima su učenici trebali izraziti svoje slaganje na skali od 1 do 5. Također, korišten je i upitnik samoefikasnosti za djecu koji je obuhvaćao tri domene samoefikasnosti, a to su : socijalna samoefikasnost koja se odnosi na percipiranu sposobnost za odnose s vršnjacima, zatim akademsku samoefikasnost koja se odnosi na mogućnost u učenju , školskom gradivu i ispunjavanju školskih očekivanja te emocionalnu samoefikasnost koja se odnosi na sposobnost suočavanja s negativnim emocijama. Upitnik samopoštovanja sadržava skalu koja se temelji na shvaćanju samopoštovanja kojom pojedinac odražava stav prihvaćanja, odnosno neprihvaćanja sebe.
Rezultat :
Ovim istraživanjem dokazalo se da učenici razvojnog perioda srednjeg djetinjstva koriste efikasnije i adaptivnije strategije učenja u odnosu na učenike adolescentskog razdoblja. Kod učenika srednje osnovnoškolske dobi strategije dubinskog procesiranja informacija su lako,pozitivno i statistički značajno povezane s objektivnim školskim uspjehom i zadovoljstvom školom za razliku od učenika ranog adolescentskog perioda koji statistički više koriste strategije hendikepiranja koje su povezane sa školskim uspjehom i dubinskim procesiranjem. Kod obe dobne skupine samopoštovanje je pozitivno povezano s objektivnim školskim uspjehom i zadovoljstvom školom, dok je negativno povezano sa strategijom hendikepiranja. Učenice imaju statistički veći uspjeh izražen ocjenama od učenika.
S obzirom na članak, smatram da bi učenike trebalo više motivirati te da bi trebalo smanjiti opsežnost gradiva. Učenici bi lakše učili kad bi im se sadržaj objasnio kroz neku interakciju u kojoj i oni sudjeluju. Npr. kvizovi, debate i slično.
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=204688
Veoma zanimljiv članak kolegice.
OdgovoriIzbrišiU današnje vrijeme djecu se često pretrpava s gradivom koje oni ne znaju kako uopće početi učiti. Smatram da bi sami trebali razviti posebne vještine učenja, odnosno učiti po redu, kako se gradivo ne bi gomilalo, te kako bi ostvarili uspješne rezultate.
Postoje primjeri zemalja u kojima se provodi nastavni program koji se uvelike razlikuje od našega. Kod nas se djecu preopterećuje velikim brojem činjenica, a jako se malo radi da im se nastavni program približi na što zanimljiviji način.
OdgovoriIzbrišiNastavno gradivo koje se obrađuje u osnovnoj školi po mom je mišljenju preopširno. Smatram da bi trebalo smanjiti količinu graiva i raditi na kvaliteti, a ne na kvanititeti gradiva. Također djeca bi lakše učila kada bi se koristile raznovrsnije metode podučavanja, primjerice kvizovi, debate, eksperimenti, jer na taj način djeca bolje i lakše usvajaju gradivo. Mislim da svi možemo potvrditi da nitko ne volji "bubanje" gradiva napamet i da je ljepše i bolje kada se nešto uči s raumijevanjem.
OdgovoriIzbrišiSviđa mi se odabrana tema te Vaš stav o istoj. Vjerujem kako učenici uče previše bespotrebnog gradiva. Slažem se s Vašim zaključkom i kako bi trebalo djecu motivirati te poticati da sudjeluju u debatama i sl. te poticati ih na učenje s razumijevenjem.
OdgovoriIzbrišiČesto je da se odrasli ljudi ne mogu skoncentrirati na zadatak koji im nije zanimljiv te ga odgađaju, pa kako onda možemo očekivati od djece nešto drugo? Gradivo im trebamo predstaviti na što zanimljiviji i zabavniji način, i na taj ih način zainteresirati i potaknuti na učenja, pa čak i na sdaljnja istraživanja o nekoj temi.
OdgovoriIzbriši